Pravilno održavanje oralne higijene

Opšte preporuke za očuvanje oralnog zdravlja

Ispravne oralno-higijenske navike, važne za sprečavanje razvoja karijesnih lezija i dentalnih erozija, sastoje se od dve široko shvaćene komponente – samozaštite (pravilna oralna higijena, ishrana, upotreba fluorida) i korišćenja stomatoloških usluga (redovne posete stomatologu, oralno-zdravstveno obrazovanje, upotreba preventivnih mera).

Osnovni cilj pravilne oralne higijene jeste uklanjanje dentalnog plaka, koji u sebi sadrži organizme uzročnike karijesa. Da bi efekti oralne higijene bili adekvatni, neophodno je pridržavati se sledećih preporuka:

  • Održavanje adekvatne higijene podrazumeva redovno pranje zuba pomoću četkice i paste za zube, bar dva puta dnevno – ujutro i uveče, mada je preporučljivo zube prati posle svakog obroka.
  • Preporučuje se upotreba mekane ili srednje tvrde (soft, medium) četkice za zube, kao i paste za zube bez abrazivnih čestica. Zubnu četkicu treba menjati svaka tri meseca.
  • Indikovana je upotreba zubne paste sa fluoridima, čija koncentracija za odrasle osobe iznosi 1500 ppm fluora.
  • Veoma je važno primenjivati adekvatnu tehniku pranja zuba, kojom se omogućava uklanjanje dentalnog plaka iz interdentalnih prostora, bez oštećenja zubnih tkiva i desni. Za savet i obuku povodom pravilne tehnike pranja zuba – pitati svog stomatologa. Svakako treba izbegavati agresivno četkanje zuba.
  • Bar jednom dnevno treba upotrebljavati konac za zube ili interdentalne četkice, pošto je primenom klasične četkice za održavanje oralne higijene moguće ukloniti plak samo sa 60% zubnih površina, dok je za uklanjanje plaka s teško dostupnih aproksimalnih (bočnih) zubnih površina neophodno koristiti dodatna sredstva, kao što su zubni konac, interdentalna četkica i aparat s vodenim mlazom (oralni irigator).
  • Preporučuje se kućna upotreba tečnosti za ispiranje usta sa fluorom – Fluorogal mite rastvor.
  • Primena visokokoncentrovanih lakova i gelova (10 000 ppm F) može se vršiti isključivo profilaktički i u stomatološkoj ordinaciji, pod kontrolom stomatologa, kako bi se sprečilo zadesno gutanje i akutno trovanje fluorom. Primena ovakvih preparata indikovana je preventivno – kod pacijenata s visokim rizikom od nastanka karijesnih lezija, ili terapijski – za lečenje početnih karijesnih lezija ili demineralizacije gleđi. Kod pojedinih pacijenata fluorizaciju zuba treba sprovoditi u stomatološkoj ordinaciji 2–4 puta godišnje.
  • Zube ne bi trebalo četkati tj. prati odmah nakon uzimanja kiselih namirnica i pića, pošto se zubi na taj način lakše abradiraju (troše). Trebalo bi sačekati bar 30–60 minuta, pa ih tek tada ih oprati.
  • Nakon uzimanja kisele hrane ili pića, usta bi trebalo isprati čistom vodom ili rastvorima za ispiranje usta koji sadrže fluor.
  • Ukoliko postoji osetljivost zuba prilikom konzumiranja hladnih ili kiselih pića, ili prilikom pranja zuba, preporučuje se upotreba Sensodyne rapid ili Sensodyne F pâstā za zube.
  • Poželjno je smanjiti unos šećera i upražnjavati izbalansiranu ishranu.
  • Trebalo bi konzumirati što više namirnica koje su bogate kalcijumovim i fosfatnim jonima (mleko, jogurt, voćni jogurt, mlečni proizvodi, naročito tvrdi sirevi itd.).
  • Pri obavljanju sportskih aktivnosti, preporučuje se upotreba zaštitne opreme (retineri, gard).
  • Potrebno je sanirati sve zube s karijesnim lezijama.
  • Protetskom sanacijom trebalo bi nadoknaditi zube koji nedostaju.
  • Ukoliko je prisutna navika bruksizma (škripanja zubima), preporučuje se pravljenje i upotreba okluzalnih folija.
  • Ako postoji upala desni, neophodno je čišćenje – uklanjanje zubnog kamenca i mekih naslaga sa zuba.
  • Redovne kontrole kod stomatologa trebalo bi obavljati na svakih 6 meseci, a po potrebi i češće.
  • Poželjno je prestati s prekomernim konzumiranjem alkohola ili smanjiti njegovu upotrebu.
  • Preporučuje se prestanak pušenja.